ŽENA I JAGUAR

 

Otkada se moj čovek

kroz  njegove čeljusti vinuo u nebo,

 

odlazim na breg

da posmatram tu gipkost

kako se približava senci krošnje

drveta

u kojoj drema.

 

I nisam,

nisam sigurna

u svoju žeđ :


da li da mu kanem
kap smrti niz leđa,

ili da ga pustim
kroz snove

da leluja                        

 

hraneći njima
svoju zver.

Mikailo m.z.

mirkopopovic

Poslano:
25. 05. 2015 ob 09:53

A kažu, sa svih strana, na stranicama časopisa i novina, u tv emisijama (naravno, neformirani i sami sebe zatekli u pustinji): Ko još čita poeziju? Evo kakav je moj odgovor: UŽIVAO  SAM  ČITAJUĆI  OVO  PJESNIČKO  DJELO,  MIKAILO!

LP,

mirko

Zastavica

andreja-lea

Poslano:
25. 05. 2015 ob 20:00

I meni se jako, jako svidjelo :)

LP Lea

Zastavica

Mikailo m.z.

Poslano:
26. 05. 2015 ob 01:06

Pa, eto, Mirko desi se ponekad da se nešto i prepiše od života...Iskreno rečeno malo preživi.

Pozdravljam te

Zastavica

Mikailo m.z.

Poslano:
26. 05. 2015 ob 01:10

Andreja,,, u pravu si ti: Sve je stvar poimanja slobode, ili reci kako osećaš - ili ćuti... ;)

Zastavica

Ana Porenta

urednica

Poslano:
29. 05. 2015 ob 23:57

Pesem, v kateri se dvom in tehtanje med maščevanjem in svobodo dogodi na jasen, čist način, kot prilika o človeškem značaju in zvereh, ki domujejo znotraj nas, čestitke,

Ana


Zastavica

Mikailo m.z.

Poslano:
30. 05. 2015 ob 23:19

Pa, da, Ana, ta gipkost, ta lepota i sloboda,,, ne sme biti uništena.  

Srdačan pozdrav.

Zastavica

Komentiranje je zaprto!

Podčrtanka

Mikailo m.z.
Napisal/a: Mikailo m.z.

Pesmi

  • 25. 05. 2015 ob 05:37
  • Prebrano 962 krat

Uredniško pregledano.

Ocenjevanje je zaključeno!

  • Število doseženih točk: 323.77
  • Število ocen: 14

Zastavica