("Sevdah" - Halid Bešlić)

"Bože, dal` je ovo ljubav
k`o grom da me pogodi"

eto dogodilo se
nemoguće
postalo je sasvim
izvjesno i uz sve to
itekako moguće

pogodilo me

jer prije tebe
nisam postojala
ni u jednom stihu
ikad napisanom

nisam se nikad
ni tražila u stihovima
nijednog pjesnika
ne ljubeći kao tebe
nepjesnički uzvišeno

nikoga pored sebe

ovako kao sad

kad te imam

potpuno, sretnog
srećom zaokruženog
u obje komore
od duše
puno si sunčaniji
van dijapazona
umrlih boja negdje
tamo na zalasku
na kojeg jedino slijeću
ptice selice

nemajujući povratka
u ovo carstvo od duge
koje ti sagradih
dok te cjelivam

pogledaj još jednom
u sunce moje
kroz oči nebeske
i ljubi me njima
dajući mi smisao

proglasi me pjesmom

tvojom svakog trena
dok postojim i stojim
kao djelo Božije
uz usvojene riječi

"kud baš nama dušo
sevdah da se dogodi"

Danja Đokić