Jesam li to opet lutnjom zalutala
u priču šutnjom zašuškanu,
jesam li to opet lutnjom zašutjela,
nečujne note jesam li stvorila.?

Bolim li to čežnju dlanovima po šavovima
zbog previše istkanog konca napuklu,
kao duhan pritisnut izgubljenim vezom spajanja,
u izblijedjeloj kutijici za ogrlice zaključanu?

Jesam li to opet lutnjom odlutala
u daleke puteve dima sa previše priča
gdje izlomljeni krajevi čvrste konce spremaju
a putanje se samo sapliću i spajanju izmiču?

Sviraju li to lutnja i šutnja
stisnute kamenom u grudima,
peče li to dim bijelih nota prigušenih u očima;
bolim li to slutnju na koljenima po šavovima,
il' me to boliš ti, boliš li me šutnjom ti?

Jesam li to čežnji začaranoj u kutijici čuvanoj
puteve dima bez prozora čujnih nota opet otvorila,
bolim li to čežnju pričom bez ispunjenja zanosa,
jesam li to opet lutnjom zalutala?

Vesna Španić