SMRT
Ovo malo
što te ima
pretačeš u riječi
za koje je prekasno
jer
ustuknuo si pred nama
i već si umro preda mnom.
Znaš ti da ja nisam od onih
čije oko mute laki povjetarci i
koji nježno glavu sagibaju
kad ih napuštaju.
Ostavili su mene rođeni
u utrobi davno
i boso hodanje žeravicom
dok vihor ju razgorijevao,
isušilo je moje suze.
Tada spoznah:
gaženje nebom
ista je samoća
i vjetar jednako pjeva uspavanku
kao što raznosi naricaljku.
Danas sam prazna.
Ljušti me kiša
i hladnoća posprema u krevet.
Probdjevena noć donosi košmar:
jutri li zora ili nakazna povijest slaže nas
u kubične metre?
Još jedna smrt od mnogih u jednom životu. dobra pjesma.
lpb
Da, baš tako. Hvala!
lp, slavica
Komentiranje je zaprto!
Napisal/a: saraivor
- 12. 05. 2016 ob 12:41
- Prebrano 560 krat
Uredniško pregledano.
Ocenjevanje je zaključeno!
- Število doseženih točk: 274
- Število ocen: 11