Kao boginja ljubavi,
ruku mekih poput oblaka,
glasa tajanstvenog kao rijeka Davao,
priča mi priče o ljepoti života – moja mati!

U njenim je očima dio moje duše,
blagi joj osmijeh pretvara moju tugu u radost,
a kad misli skrijem u zagonetne metafore,
ona ih oplemenjuje zvjezdanim sjajem.

Moja mati je razlog moga postojanja.
Valovi njene ljubavi me nose kroz vizije budućnosti
gdje me, skupa s mojom princezom,
bijeli konj vodi kroz djetinje snove.

A zatim, kad me njen glas prene iz mašte,
vraćam se u stvarnost u kojoj ne postoji nikakvo zlo.
Od njenih tajni nastaju slike života,
a njena božanska duša postaje dio mene.

Ivan Gaćina