
ostani ako ćeš mi biti
reč: reka što uvire u svom moru
radosti
i blagorodnosti moja u rojevima
kratkoročnog daha iznad
nepreglednih
ogledala voda iznad gorčina
grdnih kletvi soli rasklimatanog
brodovlja laguma grešnih pristaništa
u rasipanju voda u užasu
plavih vatri koje ne prestaju
po presudi kamena
ostani ako ćeš biti moja
otelotvorena božica kumir čak
i ako moraš
čeprkati po tragovima lave i škriljaca
čerupati alge puniti živim krečom
vrtače bola mi imamo
ozbiljne razloge da varamo
vasionu da živimo u neprestanom
rađanju novih zakona po volji naroda
voda ulovljenih u zamku
svojih stranputica
" imamo
ozbiljne razloge da varamo
vasionu da živimo u neprestanom
rađanju novih zakona po volji naroda
voda ulovljenih u zamku
svojih stranputica"
Ovo sam izdvojila, možda neopravdano, jer cijela pjesma je dobra.
Hvala, Branka, na ovim divnim rečima! Raduje me da ti se pesma sviđa :)
lp
Jagoda
Pesem - prispodoba deluje apokaliptično - kot divja voda, kot mirno jezersko ogledalo - in vse nianse vmes - kot je voda za vesolje, tako pomembna je beseda za človeka ... čestitke,
Ana
Hvala, Ana! Pesma je nastala u jednom dahu, bez nekih značajnih izmena ili korekcija i nema inzterpukcije. Tako napisana, meni izgleda kao veliki talas u gibanju..koji raste iz naoko mirne površine vode - ogledala (reke, jezera, svejedno...) i dobija zastrajuće oblike vatre, plamena koji briše sve pred sobom, da bi pred kamenom (obalom, zemljom...) poklekla, urušila se i nestala...Dobro si osetila tu atmosferu :)
Hvala na komentaru i podčrtanki!
lp
Jagoda
Komentiranje je zaprto!

![]()
Napisal/a: jagodanikacevic
Uredniško pregledano.
Ocenjevanje je zaključeno!