VIMINACIUM LUMEN MEUM
Na stotinak kilometara od Beograda, u blizini Kostolca i obale Dunava, nalazi se jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u svetu. Priča o nekadašnjem sjaju i propasti rimskog grada i vojnog logora Viminacijuma skrenula je pažnju ne samo domaće već i svetske javnosti. Danas je to lokalitet koji ima ne samo veliki kulturno-istorijski značaj, nego predstavlja izuzetnu turističku atrakciju. Sa svojim termama, mauzolejom u kome se nalaze podzemne grobnice sa najlepšim freskama poznoantičke umetnosti, sa Portom Pretorijom, akvaduktom, privlači pažnju turista iz celog sveta.
MONALIZA KASNE ANTIKE
Viminacijum je bio značajno vojno središte i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije. Najpre je bio sedište manjih vojnih odreda, a krajem prvog veka je postao legijski logor. Naselje je dobilo status grada u vreme vladavine cara Hadrijana. U prvim godinama trećeg veka grad je bio u punom procvatu. U četvrtom veku je postao značajno episkopsko sedište. Sredinom petog veka razorili su ga Huni.
Prva arheološka iskopavanja na lokalitetu obavio je Mihajlo Valtrović, a posle njega Miloje Vasić. U 19.veku su se jasno nazirali obrisi antičkog grada – široke ulice koje se seku pod pravim uglom, trgovi, pozorišta, kupatila, vodovod, gradski bedemi i kule. Posebno se izdvajaju fresko grobnice iz 4. veka. Jedna od njih, prelepa freska mlade žene, koju su arheolozi nazvali ’’Divina’’, smatra se najlepšom freskom kasnoantičke umetnosti i dobila je epitet ’’Mona Liza kasne antike’’ i izaziva divljenje svakog posetioca koji uđe u čudesni podzemni svet mrtvih.
Ono po čemu se Viminacijum razlikuje od ostalih antičkih nalazišta je činjenica da se nalazi pod slojem oranica – posle hunskog razaranja grad se nije obnavljao i iznad njega nije niklo novo naselje. To omogućava da se iskopavanjima dodje do njegovog originalnog izgleda, što je već vidljivo na objektima koji su otvoreni za turističke posete. Zbog svega toga, Viminacijum s pravom nosi epitet balkanski Pompeji.