Žena je svjetlost i smisao života,
njegov izvor i postojanje.
Iz njenog daha rađaju se novi univerzumi
koji upijaju šapat kiše,
fijuk vjetra,
grmljavinu ljutitog boga...
Njena toplina je poput sunčeve,
oči tajanstvene,
a cijelo joj biće čezne za mirnom lukom
da svije gnijezdo,
topao dom za voljeno biće
i njihovu djecu.
Žena je kadra uskladiti ritam vremena,
povezati ljepote prirode
kako bi dala smisao životu
i uspostavila harmoniju tokova obilja.
Osjećaj ravnoteže je nikada ne napušta,
a nježni joj koraci
odjekuju duhovnim svijetom,
ostavljajući trag poštovanja i ljubavi.
Svijet se mijenja kao i ljudi,
a žena i dalje veze
nevidljivim nitima koje je vode
i nikada ne prelazi granice ljepote
jer zna zašto i gdje završava sklad
kao i kako da nešto stvori ni iz čega.
Sunčeve zrake se prepliću
da ovjekovječe osmijeh žene
dok joj sjaj očiju dočarava nemoguće;
ima tajni savršenstva
koje žena mora otkriti
kad se sjaj njenog pogleda stopi u zalazak sunca.

Ivan Gaćina