dam mu palac

a on mi otme cijelu ruku
(sa kojom pišem)

***

kliše

tristo puta pročitan
dobro se pamti

***

spasite autora

tu pjesmu ubija
metafora

***

prodrman riječnik
povratio je iz sebe

nerazumljivu pjesmu

***

probuđena riječ
poletjela je iz prve

okićena tuđim perjem

***

polugola žena
želi postati pjesnikinja

(dižu se) palci

***

ne odnosi mi moje iza leđa

onima

kojima se sama okrenem

poklonim još više

sebe

i tebi ću

***

Dva
INFINITUMA
a samo jedna beskrajnost

autor je zaglavio
(u hamam prazne čaršije)

***

nije vrag
u tebi je anđeo
sa krilima iz voska

dušom koja gori

***

pljuni i razmaži

zablistaj
u svoji blamaži

***

poezija je zagrljaj iskrenosti

čitajte pjesme
ne autore

***

da počnem pisati kao Bukowski
pomislili biste

samo
da sam pijana

***

vrhunsku pjesmu
ne podupiru palci

uzdižu ju veliki čitaoci

***

početak pjesme
zaljubljenog boema
završava se u očima
ljubomorne žene

***

toliko me nebrigaš
da mi postaješ briga

ILI

toliko me brigaš
da mi postaješ nebriga

***

zlatni rez
pronašla sam ga u tvojoj pjesmi

krvarim i danas

       ( iz kolekcije - MISLI IZMEĐU REDOVA)

Tanja Ocelić