
Poljuljao se mesec,
uhranjen,
sit,
ali ranjiv, bled,
daleko negde
od plitkih reka,
što u julu nemaju kud,
nego bi morima
svim slanim otocima:
preljubnice pohotne,
isparile.
Poljuljan mesec,
puna mu usta,
sa zemlje ili od zemlje
zemaljci mu krunu krune.
Tako je lep u julskoj vodi,
niko,
baš niko videti ga neċe.
Komentiranje je zaprto!
![]()
Napisal/a: Tatjana M.
Uredniško pregledano.
Ocenjevanje je zaključeno!