Tamo gde živiš sada
Da li su snovi dosanjani
Miriše li kiša koja tamo pada
Na koji te dan podseća
Ili je misao o noći veća
Kad veče popali sva svetla grada
Tamo gde živiš sada
Da li je živa bezrazložna nada
Koju smo nekad umesto hleba
Podelili i pojeli s komadom neba
I zalili jeftinom verom
Gorkom i slanom kao more
Da li tišine govore
I imaju reči nerečene
Tamo gde sada živiš
U sećanju mrtvom
Ima li mene
Da li je stvarno tamo
Sve lepo i meko
Da li si pobegao dovoljno daleko
Dok za tobom senku
Pruža i poseže
Ruka korenja što te za ovu zemlju veže
Da li si dobro naplatio
To što sam patila i što si patio
Da li si za sebe pronašao spas
Žrtvujući mene i nas
U lađi koju ljuljaju valovi stojimo zapitani, a znamo da je najbolje rješenje iskorak, prevrtanje novog lista i već sada se nasmijati novim lijepim trenucima našega sutra... Znamo i da paralelno sa okrutnosti života teče i njegova divna, ugodna strana. Tražimo je uvijek, posebno kad stigne melankolija, sjeta, nostalgija, uspomene, neriješena pitanja.
Pjesma snažno dodiruje i osvaja!!!
lpm
Svi mi koji tražimo sreću... :) Hvala ti od sveg srca na predivnom komentaru.
Lp Milena
Draga Milena,
če bi se hecala bi ti rekla ali te vprašala če si vremenoslovec,
da veš da pada dež in hkrati poetinja, ko pišeš da so sanje v noči večje.
Res je, oboje je res. Niso še dosanjane, ne še. Ko bodo bom spet imela
kako leto več in zemlja se bo znova vrtela za vse kot že.
Lepo si napisala. Želim ti lep večer in hkrati lep,srečen dan.
Lep pozdrav, Irena,hope
U potrazi za srećom i boljim životom, ljudi ostavljaju svoje kuće, svoje porodice... Mnogo je ljudi otišlo odavde tako što su sklopili brakove sa strancima za novac, mnogi su otišli na drugi kraj sveta... Ne znam da li su našli sreću tamo?... Mislim da nisu...
Hvala ti puno, Irena, hope!
Želim ti lepu i ugodnu noć
Komentiranje je zaprto!
Napisal/a: Milena Vučković
Uredniško pregledano.
Ocenjevanje je zaključeno!