tebi... koja ulice pretvaraš u reke a gradske trgove u mora
i svaku sobu u kojoj smo bili u još neotkrivena ostrva
prilazim uvek kao potpuno netaknutoj prirodi
pazeći da nekom nepromišljenom rečju
ili sa neopreznim pokretom
ne oskrnavim urođenu
nevinost u tebi
jer ti si dete
izgubljeno u šumi
i ti si šuma najdrevnijih moći
koja me svojim disanjem sve dublje vodi
ka najvećim strahovima mojim i najslađoj pobedi
predati se u potpunosti ženi i priznati svima da volim
Komentiranje je zaprto!
Napisal/a: Željko Medić Žac
Uredniško pregledano.
Ocenjevanje je zaključeno!